MI FRANJO JOSIP PRVI,

po milosti bozjoj cesar Austrijanski, kralj Ceski itd. i apostolski kralj kraljevina Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predlozeni Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalmatinskom saboru ZAKON O UREDJENJU ZEMLJISTNIH ZAJEDNICA

OBCENITE USTANOVE.

§.1.Svaka skupina ili zajednica ovlastenikah, - kojim bud po pravnih uredbah, poticucih iz dobe prije krieposti gradjanskoga zakona, bud na temelju zakonite provedbe razriesenja urbarske seze, bud po §.17. temeljnoga krajiskoga zakona, pripada skupno uzivanje stanovitih zemljistah, - ima bit uredjena po propisih ovoga zakona.

Narocito odnose se propisi ovoga zakona na skupine ili zajednice, sastojale one iz ovlastenikah bud kojega stalesa, plemicah ili neplemicah, ili bivsih krajisnikah, nazivale se one plemenitom, imovnom, urbarskom obcinom, selom, mjestom i t. d.:

a) ako pojedinim ovlastenikom ili skupinam ovlastenickim pripadaju skupni uzitci s naslova zajednice vlastnosti, pristojece im nerazdjelno na doticna skupna zemljista;

b) ako pravo vlastnosti skupnih zemljistah pripada obcini (urbarskoj obcini, selu, mjestu), ali je ipak pravo na skupne uzitke od tih zemljistah ovisno o posebnom ovlastenju, spojenu bud s osobom ovlastenikovom, bud sa zemljistnim posjedom njegovim (§. 2. a) o. z.

§. 2. Ustanove ovoga zakona neprotezu se:

a) na takova zemljista, koja po sojoj pravnoj naravi spadaju u vlastnictvo slob. i kr. gradovah, trgovistah i inih upravnih obcinah;

b) na sume pripale krajiskim imovnim obcinam, po zakonu od 8. Iipnja

1871., dok nepripadnu provedenom diobom zajednicam ovlastenikah, nastanjenim u podrucju pojedine upravne obcine ili diela njezina (mjesta, sela);

c) na sume i pasnjake jos zajednicke vlasteli i bivsim podloznikom, dok nebudu odciepljeni u smislu carskog patenta od 17. sibnja 1857.;

d) na zemljista, koja tvore vec od prije godine 1848. zajednicnu vlastnost vlastele (komposesorate), zatim na zajednice vlastnosti, nastale nakon krieposti gradjanskoga zakonika, po nacelih toga zakonika, a koje se neosnivaju na prestanku urbarske seze;

e) na zemljista razlicitih crkvenih korporacija;

f) na zemljista kucnih zadrugah.

§. 3. Zemljistne zajednice imadu se unieti ureda radi u gruntovnicu kao vlastnice sojega zemljistnoga posjeda pod imenom “ zemljistna zajednica“

uz poblizu oznaku “obcina plemicka, mjestna, urbarska itd.“

§. 4. saka zemljistna zajednica mora pravilnikom (statutom) unutar propisah ovoga zakona poblize uredit pravne odnosaje sojih ovlastenikah medjusobom i prema zajednici, kao i upravu zemljistnog posjeda.

§. 5. U zemljistnih zajednicah, sto ih tvore tako zvane plemicke imovne obcine, spojeno je ovlastenictvo s vlastnosti dvornoga mjesta.

§. 6. U zemljistnih zajednicah, sto ih tvore bivsi podanici, kojim su u ime prava drvarije i pase zapale putem segregacije sume i pasnjaci, spojeno je ovlastenictvo u pravilu sa selistnim posjedom, odnosno za plemicke ucestnike s dvornim mjestom (~~. 9., 93.).

§. 7. U zemljistnih zajednicah, sto jih tvore bivsi krajisnici (krajiske mjestne imovne obcine), spojeno je ovlastenictvo s vlastnosti nastanjene kuce, lezece u obsegu doticne katastralne obcine.

§. 8. sakomu plemickomu dvornomu mjestu, unesenu u gruntovnicu prigodom prvoga sastavka gruntovnice, pripada cielo ovlastenictvo u doticnoj plemickoj zemljistnoj zajednici.

Vlastnike jur podieljenih i gruntovno razpisanih plemickih dvornih mjestah, kao i onih koja ce se u buduce dieliti i gruntovno razpisati, ide ovlastenictvo samo u onom razmjeru, u kojem jih je kod diobe doticnoga dvornoga mjesta dio zapao.

§. 9. Razmjerje ovlastenictva u zemljistnih zajednicah, sto no ih tvore bivsi podanici (§. 6.), ravna se po selistih, kako su bila prigodom pravomocne provedbe segragacije ustanovljena.

Ako je nakon provedene segregacije selistni posjed razdieljen, zapada ovlastenictvo vlastnike pojedinih dielovah prvobitnoga selistnoga posjeda u razmjeru onom, po kojem je dioba provedena, ako se stranke nisu inako sporazumjele.

§.10. saka zemljistna zajednica, gdje je ovlastenictvo bud po nacelih ovoga zakona, bud po neprekinutom pravnom obicaju u spoju s vlastnosti stanovitih nepokretninah, vlastna je pravilnikom odrediti, da ovlastenictvo prelazi na pravnoga nasljednika u vlastnictvu diela ovlastenoga zemljista samo onda, ako se stece vlastnictvo stanovitoga najmanjega alikvotnoga diela (n. pr. osmine).

§11. Na odtudjenje pojedinih zemljistnih cesticah od prvobitno ovlastena zemljista neima se uzet obzir nikakov.

§.12. U koliko zakon ne donasa u prediducih ~~. ustanovah ima se obstanak i razmjerje ovlastenictva prosuditi:

a) po pravomocnih odredbah i riesitbah nadleznih javnih oblastih;

b) po pravnih obicajih;

c) po fakticnom posjedu ovlastenictva za posljednjih pet godina.

§.13. Ako postoji podpuni sporazumak sih ovlastenikah u pojedinoj zemljistnoj zajednici, tad se ima razmjerje ovlastenictva prema njihovomu sporazumku odmjeriti.

§.14. sakomu ovlasteniku ima bit njegovo ovlastenictvo u odnosnoj zemljistnoj zajednici, u pravilu odmjereno u alikvotnom dielu t. j. obzirom na cielokupno zemljiste.

Po tih alikvotnih dielovih imat ce se pojediti ovlastenici dielit u skupne uzitke.

Ako bud s kojega razloga i ne bude moguce pronaci te alikvotne dielove, imat ce se izvrsivanje ovlastenickih pravah tocno ustanoviti barem tako, da saki ovlastenik dobiva u stanovitom razmjeru dio cjelokupnoga prihoda ili koristi i to pose opredieljeno po vrsti, mjeri, vremenu i mjestu.

Pri tom se valja drzati u pogledu sumah gospodarstvene osnove, koja se, ako je jos neima ima sakako sastaviti prema postojecim o tom propisom.

Po razmjerju tako ustanovljenih ovlastenictvah imaju se prosudjivati sa prava na crpljenje koristih i se duznosti na doprinose k teretom, spojenim sa zajednickimi zemljisti.

§. 15. U zemljistnih zajednicah, gdje je ovlastenictvo bud po nacelih ovoga zakona bud po naprekinutom pravnom obicaju u spoju s vlastnosti stanovitih nekretninah, imat ce se ovlastena nekretnina tocno oznaciti.

U pravilu ima se kao ovlasteno zemljiste oznaciti sav onaj posjed, s kojim je po §. 5., 6., 7., 93. ovlastenictvo spojeno.

Po zelji ovlastenika moze se ipak u sakom slucaju, ako zemljistna zajednica uza to pristane ovlastenictvo spojiti i sa samom kucom i kucistem ovlastenikovim s izkljucenjem ostaloga njegova posjeda.

§. 16. U gruntovnom ulozku (zemljistnom napisniku) ovlastenoga posjeda ima se ureda radi toli taj spoj,

§. 15.), koli saka promjena zabiljeziti, §. 104.

sl. a) gruntovnoga reda) uz poblizu naznaku razmjerja ovlastenictva u odnosnoj zemljistnoj zajednici.§.17. Zemljistne zajednice ne mogu u pravilu uzkratiti pravnomu nasljedniku ovlastenikovu u vlastnictvu ovlastenoga zemljista ili diela njegova (§§. 10., 11.) uzivanje ovlastenictvau onom istom razmjerju, u kojem ono predniku, odnosno ovlastenomu zemljistu pripada.

§.18.sakazemljistna zajednicavlastnaje ipak pravilnikom sojim odrediti, da je saki onaj na koga ovlastenictvo prelazi inim nacinom nego li putem bastinstva ili diobe ovlastenoga zadruznoga odnosno plemickoga zemljista, duzan zemljistnoj zajednici platiti posebnu primjerenu pristupninu (statutovinu).

§. 19. Zemljistne zajednice, sto ih tvore plemici (~. 5. o. z.), ter u kojih se je po postojecem neprekinutom pravnom obicaju za ovlastenictvo zahtjevala posebna staliska pripadnost vlastnika ovlastenoga zemljista, vlastne su pravilnikom odrediti, da i u buduce saki, na kojega predje ovlastenictvo inim nacinom, nego li putem bastinstva ili zadruzne diobe ovlastenoga zemljista, ima podati dokaz o takovoj staliskoj osobnoj sposobnosti, ako zeli vrsiti ovlastenictvo.

§. 20. U slucajevih prediducih ~~. 18. i 19. ne gubi se ipak pravo ovlastenictva, vec ono pociva, dok nebude uvjetom pravilnika udovoljeno.

§. 21. Ovlastenictvo, spojeno s vlastnosti stanovitih nepokretninah, moci ce vlastnik s privolom zemljistne zajednice prenieti s prvobitnoga ovlastenoga zemljista bud cielo bud dielomice na ino soje zemljiste jednakoga sojstva (plemicko, slobodno, gradjansko, krajisko i t. d.), koje lezi u podrucju iste upravne obcine.

Prenosu takovu ima ipak samo mjesta, ako time ne budu ostecena prava trecih osoba.

§. 22. Ovlastenictvo moze se otudjiti i samo za sebe. No zajednica i pojedini ovlastenici imaju pravo priekupa.

To pravo priekupa ima se ureda radi upisati u gruntovnicu (§. 63. grunt. reda).

Zajednica vlastna je pravilnikom potanje ustanoviti, komu pripada pravo priekupa i kako ce se ovo izvrsivati.

Ne ucini li pravilnik toga, vriedit ce sliedeca nacela:

Ovlastenik, koji kani prodati soje ovlastenictvo samo za sebe, ima ponajprije ponuditi zemljistnu zajednicu i putem iste se suovlastenike u zemljistnoj zajednici, ne ce li tko od njih kupiti, naznaciv pri tom uvjete, pod kojimi kani ovlastenictvo prodati.

Zemljistna zajednica kao takova ima prvenstvo pred sakim drugim, za njom dolaze pojedini suovlastenici i to ponajprije rodjaci po blizini srodstva,

onda medjasi, napokon suseljani prodavcevi.

Ima li vise ovlastenika, koji imaju jednako prvenstvo, tad ako se sporazume, mogu kupit ovlastenictvo zajedno.

Ako li se nepogode, ima prvenstvo rodjak, koji je uza to i medjas, i medjas, koji je uza to prodavcev suseljanin.

Ne ima li takvoga slucaja, odlucuje prodavaoc, komu ce izmedju njih prodati.

Ako se u roku od trideset danah nakon sto je zemljistnoj zajednici prodavac priobcio namjeru, da zeli soje ovlastenictvo prodati, nijedan ovlastenik neposluzi pravom priekupa, tad se moze ovlastenictvo prodati sakomu, koji je vlastnik nekretninah, lezecih u podrucju iste upravne obcine.

Protiv prodaji, kojom je povriedjeno pravo priekupa, moze ustati saki ovlastenik u smislu §. 1079. o. g. z. Tuzba o povredi prava priekupa zastaruje za mjesec dana od onoga dana, kad je ovlastenik doznao za prodaju, u sakom pak slucaju za godinu danah, odkad je prodaja provedena u gruntovnici.

§. 23. Ovlastenictvo samo za sebe ne moze biti predmetom ovrhe ter se ne moze niti privolom ovlastenikovom gruntovno obterecivati.

§. 24. saka zajednica mora zametnuti i voditi temeljnu knjigu, u koju valja unieti se ovlastenike uz razmjerje ovlastenictva.

se promjene u tom pogledu imaju se redovito u temeljnoj knjizi provadjati.

§. 25. Gospodarstvo na zemljistnih zajednicah mora biti prema trajnoj koristi zajednice.

U pogledu gospodarstva sa sumami i sumskimi plohami imaju valjati si propisi zakona od 26. ozujka 1894., kojim se uredjenje strucna uprava i sumsko gospodarenje u sumah, stojecih pod osobitim javnim nadzorom.

§. 26. Unutar granicah ovoga zakona i pravovaljano sastavljenih pravilnikah upravljaju i razpolazu zajednice pod nadzorom oblastih, u ovom zakonu naznacenih samostalno sojom imovinom.

One su vlastne unutar propisah ovoga zakona sticati saku vrst imovine ter mogu i napram sojim clanovom biti vjerovnikom i duznikom.

§. 27. S redovitimi i izvaurednimi prihodi od sejih sumah (~. 28.) razpolazu zajednice kao i s prihodi od ostale soje imovine.

Od izvanrednih prihodah sumskih mora se u sumsko-gospodarstvene srhe zemljistne zajednice obratit onaj dio, koji je potrebit za uzpostavu prijasnjega prihoda u sumah i za trajno namirenje poreza.

Na to ce nadzorne oblasti paziti ureda radi.

Zemljistne zajednice duzne su namjestit sposobno osoblje, nuzdno za

zastitu sumah sojih i za vodjenje sumskoga gospodarstva, ter imadu sake godine u soj proracun uvrstiti trosak potrebit u srhu pravilna sumskoga gospodarstva.

Nadzorne oblasti imaju bditi nad tim, da se zemljistna zajednica u sakogodisnjem proracunu pobrine za pokrice toga troska.

Mozda nuzdni namet ima se politickim putem ubrati od ovlastenikah (§ 14.)

§. 28. Novcane glavnice, namaknute iz izvanrednih prihodah sumah (§. 27.) zemljistnih zajednica, zatim iz prodaje ili zamjene zemljistah zajednice, ne mogu se u pravilu porazdieliti medju ovlastenike. Samo s kamati od takovih glavnicah postupa se kao s redovitim prihodom.

Zakljucci zemljistne zajedmce, kojim se cine razpolozbe sa samom takovom glavnicom, valjaju istom nakon odobrenja po zemaljskoj vladi.

§. 29. se poslove s upravom imovine zemljistne zajednice, u koliko nisu glavnoj skupstini sih ovlastenikah pridrzani, vodi zastupstvo kojemu stoji na celu glavar (§. 34.)

§. 30. Glavna skupstina sazivlje se sake godine najmanje jedan put.

O sakom sazivu ima se pravodobno obavjestiti ona upravna oblast, kojoj pripada neposredni nadzor (§. 50.)

§. 31. Glavnoj skupstini sih ovlastenika mora bit pridrzano pravo:

a) utanacit ili mienjati pravilnik;

b) izabrat zastupstvo;

c) obavljat reviziju racunah;

d) ustanovljivat proracune i odredjivat, kako se ima razpolozit s redovitim i izvanrednim prihodom zajednice;

e) odlucivat glede uzimanja ili podjeljivanja zajmovah;

f) sticat ili odtudjivat imovinu;

g) odredjivat, ima li se dioba kojega zajednickoga zemljista provesti, u koliko joj po zakonu mjesta imade;

h) odredjivat, kakovi se prinosi imadu pobirati u ime statutovine (§. 18.) kao i prema potrebi u ime skupnih uzitakah u naravi, pripadajucih pojednim ovlastenikom.

§. 32. Ni jednom ovlasteniku ne moze se uzkratit pravo, da po razmjerju sojega ovlastenictva sudjeluje kod obnove zastupstva.

Poblize ustanove o tom i o nacinu glasovanja ustanovljuje zajednica u sojem pravilniku.

Nijedan ovlastenik nemoze imati vise od jedne trecine glasovah.

§. 33. Broj clanovah zastupstva ne smije bit ni manji od trojice, ni veci od trideset i sestorice.

§. 34. Zastupstvo bira prema ustanovam sojega pravilnika glavara

zemljistne zajednice.

Naslov tomu glavaru vlastna je saka zajednica odrediti prema postojecemu obicaju.

Prema oblastima i trecim osobama zastupa zajednicu glavar, nu pravnimi poslovi moze on obvezati zajednicu samo uz obdrzavanje posebnih propisah ovoga zakona i pravilnika zajednice.

§. 35. Mandat zastupstvu i po njem izabranu glavaru, ne moze trajat ni manje od godine ni duze od pet godinah.

Zastupnici i glavar mogu bit ponovno izabrani.

§. 36. Izbor zastupnikah kao i glavara priobcit ce zemljistne zajednice znanja radi nadleznoj upravnoj oblasti i to zajednice, koje posjeduju sumah onoj oblasti, kojoj po postojecih propisih pripada pravo nadzora nad gospodarenjem sa sumskim posjedom doticne zajednice.

§. 37. Nadlezna upravna oblast vlastna je dokinut izbor, koji je pao na osobu, pravomocno osudjenu sbog kaznjiva cina, pocinjena s koristoljublja.

§. 38. O sakoj glavnoj skupstini i sjednici zastupstva valja sastaviti zapisnik ter u njem navesti imena prisutnih i stvorene zakljucke uz naznaku razmjerja glasovah.

Zapisnike te valja, ako u njima ima zakljucakah, koji se po naravi sojoj imaju tek odobriti od koje oblasti, predloziti neposredno nadleznoj oblasti.

§. 39. Gdje vise zemljistnih zajednicah tvori jednu, obavlja poslove glavne skupstine primjeren broj clanovah pojedinih zajednicah.

§. 40. Zemljistne zajednice vlastne su u pravilniku som izreci, da njihova nepokretna imovina nije dieliva za stanovito vrieme.

Ako ipak u podrucju katastralne obcine, u kojoj lezi nepokretna imovina zemljistne zajednice, bude odredjena komasacija, moci ce se na zahtjev ovlastenikah (§. 42.) s privolom vlade zemaljske provesti dioba i prije izminuta pravilnikom ustanovljena vremena.

§. 41. Dioba sumah dopustiva je samo uz privolu zemaljske vlade.

§. 42. Dioba posjeda, glede kojega nije izkljucena dioba (§§. 40. i 41. ), ima se provesti, ako ju iz obzira narodno-gospodarstvenih zakljuci glavna skupstina vecinom od dvie trecine glasovah sih ovlastenikah.Oni, koji se nece dieliti, mogu tvorit i nadalje zemljistnu zajednicu.

Kad koji od onih, koji su se odielili, hoce da otudji soj dio, ima zajednica, odnosno pojedini ovlastenici pravo priekupa po §. 22. ovoga zakona.

§. 43. Zakljucak glavne skupstine, kojim se preinacuje koja ustanova pravilnika, odsaja ili zamienjuje nepokretna imovina, zakljucuje dioba (§. 42.) ili razpolaze s novcanimi glavnicami (§. 28.), valja tek nakon odobrenja po zemaljskoj vladi, koja ce o tom saslusati zupanijski upravni

odbor.

Valjanost ostalih zakljucakah zastupstvah i glavnih skupstinah zemljistnih zajednicah visi o potvrdi upravnih oblastih (§. 5O.), uz redoviti molbeni tecaj samo onda ako se radi o proracunu, u kojem izdatci nadmasuju redoviti dohodak i o sklapanju zajma, presizucega godisnji redoviti prihod zajednice u gotovom novcu.

§. 44. Upravne obcine duzne su na poziv nadlezne upravne oblasti zastupstvu zemljistnih zajednicah, kojim nedojecu sredstva za samostalno blagajnicko rukovanje, bit na ruku po sojih organih, narocito, da vode racune, primaju i izdaju gotovinu, kao i da sastavljaju zapisnike i podneske u upravnih i blagajnickih poslovih zajednice.

Poslovanje to ima se vodit razluceno od posalah upravne obcine.

Zemljistne zajednice duzne su primjereno odstedit upravnu obcinu, u koliko ovoj odatle nastanu veci troskovi.

Ako ne dodje glede visine toga prinosa do sporazumka izmedju zemljstne zajednice i upravne obcine, odlucuje na predlog nadlezne upravne oblasti o tom zupanijski upravni odbor, odnosno zemaljska vlada.

Na predlog upravne oblasti moze zupanijski upravni odbor takovu odredbu ucinit i ureda radi, ako mu se ucini shodnom, u slucaju, ako proracuni ne budu redovito sastavljeni, ako se racuni tocno nevode, ako ne bude poskrbljeno za pokrice nuzdnih izdatakah ili ako se zanemaruju propisi ovoga zakona.

§. 45. Ako zastupstvo ne ce da vrsi pravomocnih odredabah oblasti ako radi samovoljno, gdje treba ovlasti glavne skupstine, ili ako se u obce u bitnih ustanovah ne drzi ovoga zakona ili pravilnika zajednice, moci ce na predlog nadlezne oblasti zupanijski upravni odbor bud se zastupnike, bud pojedince, koji su neredu krivi, rednom kaznom pritegnuti na red.

Redna kazna je globa od 5 - 100 for.

Ako se kaznom ne dodje do srhe, moze nadlezna oblast zastupstvo razpustiti i postaviti upravitelja.

O tom ce u sakom slucaju bit obavjesten i zupanijski upravni odbor.

§. 46. Upravitelj vlastanje samo voditi tekuce poslove zemljistne zajednice.

§. 47. Zupanijski upravni odbor imade u slucaju razpusta zastupstva zemljistne zajednice najduze u roku od tri mjeseca putem nadlezne upravne oblasti sazvati glavnu skupstinu sih ovlastenikah da izabere novo zastupstvo.

Cim novo zastupstvo bude pravovaljano izabrano, prestaje djelovanje upravitelja.

§. 48. Ako se uvjeri zupanijski upravni odbor, da se po prijasnjem §-u

provedenom obnovom zastupstva nije uzpostavio red, s razloga, sto su se uzitni i upravni odnosaji zemljistne zajednice tako pomrsili, da je nastala nuzda razgodbe, imat ce pozvat razgodbeno povjerenstvo, da provede razgodbu ureda radi.

§. 49. Nove zemljistne zajednice po nacelih ovoga zakona mogu se stvoriti samo uz privolu zemaljske vlade.

II. OBLASTI.

A) za nadzor nad zemljstnimi zajednicami i prvim uredjenjem njihovim.

§. 50. Nadzor nad zemljistnimi zajednicami u prvoj molbi vrsi u pravilu nadlezna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) i to bud neposredno bud putem poglavarstvah upravnih obcinah.

Zemljistne zajednice, koje su vlastnice sumah, stoje pod nadzorom one oblasti, kojoj u pogledu sumskoga gospodarstva pripada nadzor.

§. 51. Nadzorna upravna oblast ima bit na ruku zemljistnim zajednicam ter sudjelovati kod sastavka pravilnika i popisa ovlastenikah kao i u obce kod prvoga uredjenja njihova (§§. 57. - 66.).

§. 52. se prepore ovlastenikah glede izvrsivanja ovlastenickoga prava, u koliko je ovo samo nepreporno toli glede postojanja, koli glede obsega, riesavaju za nazor nadlezne upravne oblasti (§. 50.)

Proti odlukam upravne oblasti dozvoljenje pravni liek utoka prema obcenitim propisom.

§. 53. Ako nastane priepor s toga, sto se uzkracuje komu posema ili dielomice ovlastenictvo, koj je ovlastenik ili sto se komu podieljuje ovlastenictvo, kojemu ovo ne pripada, ili barem ne u razmjerju onom, u kojem mu se podieljuje, tad odlucuju o tom za nadzor nadlezne upravne oblasti (§. 50.) redovitim molbenim putem.

Stranci, koja se osjeca odlukom ovom u sojih privatnih pravih povriedjenom, ostaje otvoren put redovite pravde po clanku 11. zakona od 28. veljace 1874. o sudackoj vlasti.

B) za razgodbu i diobu.

§. 54. Za uredjenje skupnih uzitnih pravah kao i odnosajah zemljistnih zajednicah nadlezna su u sih slucajevih, kad nadzornoj upravnoj oblasti nije poslo za rukom podpuno uredjenje naznacenih odnosajah, ista ona povjerenstva, koja su po II. odsjeku zakona od 26. sibnja 1891. o komasaciji (br. 40. sbornika) postavljena za provadjanje komasacijah.

§. 55. Razgodbena povjerenstva, ustanovljena u prediducem ~-u, nadlezna su i za provadjanje diobah zajednickih zemljistah, u koliko im po ovom zakonu ima mjesta.

§. 56. Uz dicbu moze se podjedno i razgodba provesti, ako jedan dio ovlastenikah zeli, i na dalje ostati u zajednici.

III. POSTUPAK.

A) kod prvoga uredjenja.

§. 57. Kotarske oblasti (gradska poglavarstva) imaju ureda radi nastojati, da budu ustanovljene sekolike zemljistne zajednice, lezece u podrucju njihovu, kao i da se tocno ustanove zemljista tih zemljistnih zajednicah i popisu si ovlastenici.

U koliko u podrucju gore naznacene oblasti ima zemljistnih zajednicah, koje podpadaju inoj nadzornoj upravnoj oblasti, valja ostavit nadleznoj oblasti, da provede gore naznacene izvide.

§. 58. Posliedak prvih tih izvidah o tom, koje se skupine ovlastenikah imaju smatrati zemljistnimi zajednicami po nacelih ovoga zakona i koji im je zemljstni posjed, ima se javno u sluzbenih novinah i u podrucnih obcinah proglasiti uz poziv, da se saki interesent, koji misli, da odnosna zem. zajednica ne postoji ili da se njezino vlastnictvo ne odnosi na naznacena zemljista, ima prijaviti u roku od sest mjesecih kod oblastih, od koje je oglas potekao.

§. 59. Necekajuc uspjoha oglasa imaju se podjedno oni ovlastenici, za koje se je doznalo, pozvat u glavnu skupstinu u podrucju obcine, gdje lezi zemljistna zajednica, kojoj ima prisustvovat izaslanik oblasti kao i prema okolnostima nacelnik upravne obcine.

§. 60. U skupstini ima se nastojati o sporazumku ovlasenikah glede nacelah, po kojih se ima pravilnik sastaviti.

U srhu sastavka toga pravilnika ima se izabrat odbor. Odboru tomu biti ce zadacom, da sastavi odnosno izpravi popis ovlastenika.

§. 61. Pravilnik i popis ovlastenikah imaju se u podrucju proglasit uz primjedbu, da se prigovori imaju podnieti nadleznoj upravnoj oblasti u roku od mjesec danah.

§. 62. Upravne oblasti riesit ce prigovore uz redoviti molbeni tecaj ako su po naravi prigovorah na to ovlastene. U protivnom slucaju obustavit ce soje djelovanje ter ustupit se izvidne spise razgodbenom povjerenstvu u srhu razgodbe ureda radi (§. 68.).

§. 63. Takovu ustupu ima mjesta vec nakon prvih izvidah, ako je jasno,

da do sporazumka ne moze doci ili ako su odnosaji zemljistne zajednice tako zamrseni, da se bez razgodbe u smislu ovoga zakona nemogu urediti.

§. 64. Ako proti obstanku zajednice, sastavku pravilnika i popisu ovlastenikah ne bude s nijedne strane prigovora, ima nadzorna oblast pravilnike i popise dostavit zupanijskomu upravnomu odboru, koj ce jih uz vlastito mnienje kr. zemaljskoj vladi podnieti.

Odobrenje moci ce zemaljska vlada samo onda uzkratiti, ako je pravilnik i popis nepodpun ili u protuslovju s ovim zakonom, ili ako se u pravilniku ustanovljuje nerazmjerna pristupnina (§. 18.).

§. 65.Ako zemaljskavladane odobri osnovu pravilnika, imatcepodjedno tocno naznacit zemljistnoj zajednici preinake, koje se u pravilniku imaju provesti.

Neudovolji li zajednica pozivu vlade u primjerenom roku, sto ce ga vlada naznaciti, tad se ima odredit razgodba ureda radi (§. 68.).

§. 66. Ako se podigne prigovor stoga, sto se zemljistna zajednica stvara od skupine, koja ju po nacelih ovoga zakona ne moze tvoriti, ili ako su odnosaji glede posjeda zemljistne zajednice i skupnih uzitakah tako zamrseni, da ih upravna oblast, koja prvo uredjenje nadzire, ne moze sporazumkom stranakah bez posebnih izvidah na licu mjesta razmrsiti, tad prestaje djelovanje upravne oblasti ter se ureda radi ima pristupiti k razgodbi (§ 68 ).

B) kod razgodbe i diobe.

§. 67. Razgodba provadja se:

a) ureda radi;

b) na molbu stranakah.

§. 68. Razgodbu ureda radi ima zupanijsko razgodbeno povjerenstvo zametnuti i provesti, cim mu nadlezna upravna oblast podnese izvidne spise. Spise te ima oblast upravna saki put obloziti gruntovnim izvadkom zemljistah, glede kojih se razgodba ima provesti, kao i popisom ovlastenikah, u koliko su upravnoj oblasti poznati.

§. 69. Molbu za razgodbu odnosno diobu imaju stranke predati zupanijskomu razgodbenomu povjerenstvu, u molbi navesti razloge, s kojih je razgodba (dioba) po njihovu nazoru nuzdnom postala, a ujedno pridonieti gruntovni izvadak i nacrt zemljistah, o kojih se radi kao i popis ovlastenikah, uz tocnu naznaku imena onih ovlastenikah, koji zele razgodbu odnosno diobu.

Kad se trazi dioba, ima se molbi priloziti u izvoru ili ovjerovljenom prepisu zapisnik one glavne skupstine, u kojoj je dioba zakljucena, zatim pravilnik i riesitbu zemaljske vlade.

§. 70. Ako ne bi trebalo takovu molbu za razgodbu (diobu) odbiti s ocite neosnovanosti ili je ne bi trebalo nadopuniti, odredit ce zupanijsko razgodbeno povjerenstvo rociste na licu mjesta i opredielit iz soje sredine izaslanika za provedbu razgodbe (diobe).

Tomu rocistu valja prizvat stranke s tim dodatkom, da ce se o sakom, koji nedodje, drzati, da je privolio uz se odredbe razgodbenoga povjerenstva.

§. 71. Ustanoviv privremeno ovlastenike i razmjerje ovlastenictvah, izreci ce razgodbeno povjerenstvo, da li ima mjesta razgodbi (diobi).

Dozvoljenu razgodbu (diobu) valja oglasit u sluzbenih novinah i po mjestnom obicaju u obcinah, u kojih se obavlja razgodba (dioba).

Istim oglasom imaju se uz tocniju oznaku razgodbenoga (diobnoga) objekta pozvati si, koji misle, da su pri tom interesenti, neka se prijave u neprekoracivom roku od 6 mjesecih, jer ce inace ovlastenici, koji se neprijave, provede li se razgodba (dioba) bez obzira na njih, moci zahtevati samo naknadu u novcu, i to samo unutar roka od tri godine (§. 85.).

§. 72. Danom uvrstenja u sluzbene novine oglasa o dozvoljenoj razgodbi pocimlje nadleznost razgodbenih povjerenstvah, ter se imaju predmeti, koji do toga dana nebudu pravomocno rieseni po oblasti do tad nadleznih, ustupit na riesenje razgodbenom povjerenstvu.

§. 73. Izaslanik pozivlje na razpravu se, od kojih bud kojim nacinom dozna, da su ovlastenici u razgodbi (diobi.).

Nemoze li se naci koji ovlastenik ili mu je boraviste nepoznato, imenuje mu se skrbnik, ako nije sam postavio zastupnika.

§. 74. Trece osobe, koje imaju uknjizenih pravah bud na zemljistu zajednice bud na nepokretnini s koje vlastnoscu je spojeno ovlastenictvo na zemljistu zajednice, mogu sudjelovati kod razgodbe (diobe) u srhu ocuvanja sojih pravah, nu ne mogu sojim prigovorom zapriecit razgodbe.

Da se ne krnje prava trecih osobah, na to imadu razgodbene oblasti paziti ureda radi.

§. 75. Valja nastojati, da se razgodba (dioba), provede na temelju sporazumka ovlastenikah.

§. 76. Prije nego se pristupi k izradbi razgodbene (diobne) osnove, imaju se pravomocno ustanoviti kako zemljiste, o kojem se radi, tako i si ovlastenici i razmjerje njihovih ovlastenictvah.

§. 77. Diobno zemljiste valja procieniti, u koliko ne bi druge poznate okolnosti bile dovoljne za tocno ustanovljenje vriednosti pojedinih nekretninah.

Tu vrijednost valja izkazati u diobnoj osnovi.

§. 78. Kad se provadja dioba, valja ovlastenikom, koji izjave, da zele i nadalje ostat u zajednici, ostaviti jedan dio sima zajedno s osobitim obzirom na to, da ne budu osteceni u sojih gospodarstvenih probitcih.

Da li glede njih treba provesti razgodbu, ovisi o propisih, postojecih za razgodbu.

§. 79. Razgodbom ima se sagda utanaciti pravilnik, koji ima sadrzavati unutar propisah ovoga zakona tocne ustanove ob uredjenju skupnih uzitakah i o nacinu uprave i o gospodarstvenih mjerah, nuzdnih za trajno gospodarenje sa zajednickimi zemljisti.

§. 80. Nadleznost tih razgodbenih povjerenstvah obsize i razpravu i odlucivanje o sih stvarnih pravnih odnosajih, u koliko je to nuzdno u srhu razgodbe, napose i o medjah skupnoga zemljista, o postojanju i obsegu pravah ovlastenickih, o nuzdnih ucestnikom sluznostih i gospodarskih uredbah (poljskih

putevih, naplavnih jarcih, potocnih koritih, mostovih i. t. d.), u koliko je nuzdno i ove upriliciti u razgodbi.S toga je izkljucena nadleznost onih oblastih, koje bi, da ne bude ragodbe, nadlezne bile riesavati te predmete.

Nu kad je razgodbom riesen priepor o medjah skupnoga zemljista ter ob obstojnosti ili obsegu ovlastenickoga prava, vlastna ce bit stranka, koja drzi, da joj je ucinjeno krivo, posluzit se pravom, sto joj ga dodieljuje cl. 11. zakona od 28. veljace 1874. o sudackoj vlasti.

§. 81.Priepori o vlastnictvu ili posjedu nepokretninah, s kojimi je spojeno ovlastenictvo, spadat ce i nadalje pred redovitoga sudca.

Nu i u slucaju prieporah, koji spadaju pred sud, ima razgodbeno povjerenstvo pokusat nagodu.

§. 82. Poslove, koji se ticu javnih komunikacijah i gradjevnoga redarstva, valja da riesavaju oblasti za to po postojecih propisih nadlezne.

§. 83. Razgodbena povjerenstva nadlezna su provadjajuc razgodbu (diobu), da radi primjerena prelaza u novo stanje izdadu privremenih odredabah, u srhu, da se ocuva kucanstvo ili gospodarsko stanje doticnih zemljista.

§. 84. Razgodbom ima se odmjeriti sakomu ovlasteniku njegovo ovlastenictvo (§. 14.) ter ustanoviti, s kojim je zemljistem isto spojeno.

§. 85. Proti konacnoj riesitbi zupanijskoga razgodbenoga povjerenstva, - a takovom se smatra i riesitba, kojom se odbija molba za razgodbu (diobu), - ide stranke pravo utoka zemaljskomu razgodbenomu povjerenstvu u roku od 30 danah, a tako i proti riesitbam glede postojanja ili obsega prava kojega ovlastenika, glede ustanovljenja razgodbenoga zemljista, u roku od 14 danah. Proti sim ostalim riesitbam u razgodbenom (diobnom) postupku ne ima poseUnoga pravnoga lieka, vec se mogu prigovori proti istim spojiti s utokom

stranica 80

proti konacnoj riesitbi zupanijskoga razgodbenoga povjerenstva. Povrate u prijasnje stanje nema u razgodbenom postupku.

Ali se imade i na kasnije zahtjeve uzeti obzir, u koliko to moze biti bez znatnijega ustrba za tecaj razgodbenoga (diobnoga) postupka.

Osim toga slucaja mogu osteceni ovlastenici zahtjevati redovitim putem pravde u roku od 3 godine iza srsetka razgodbe (diobe) naknadu u novcu od onih, koji su se na njihovu stetu okoristili tehnickimi pogrieskami ili po tom sto oni u razgodbi (diobi) nisu nikako ucestvovali.

§. 86. Ako se prije predaje ma i slucajno umanji vrijednost koga diela, kako je uzeta podlogom diobnoj osnovi, doticni ucestnik moze u roku od 60 danah iza ovrhe doticnoga diela osnove zahtjevati pred razgodbenim povjerenstvom od ostalih ucestnikah izravnanje u novcu.

U istom roku i pred istom oblasti moze ovlastenik, prikracen s neobdrzavanja privremenih odredabah, izdanih radi primjerena prelaza u novo stanje posjeda, zahtjevati naknadu u novcu od onih, koji su krivi toj prikrati.

Ako se odnosaji zemljistnoga posjeda, uzeti podlogom diobnoj osnovi, za vrieme izmedju odobrenja i izvrsbe diobne osnove visom silom (promjenom toka rieke, dugotrajnom povodnjom odronom zemlje i t. d.) toli znatno promiene, da ne pomazu izravnanja u smislu prediducega propisa al. 2., moze zupanijsko razgodbeno povjerenstvo na zahtjev koga ovlastenika pose ili diono dokinuti diobnu osnovu, te odrediti, ako je dioba jos moguca, nov postupak.

Proti takovim odlukam pristoji pravo utoka u roku od 14 danah na zemaljsko razgodbeno povjerenstvo.

§. 87. Prava trecih osobah, uknjizena na diobnom zemljistu, prelaze na dielove nastavse od toga zemljista.

Od tuda se izuzimlju zemljistne sluznosti (§. 474. o. g. z.), koje postaju suvisnimi uslijed gospodarskih uredbah, uprilicenih uz diobu (§. 9. al. 1.), te po tom prestaju bez odstete.

Zakupnik diobnoga zemljista duzanje, ako se stranke nesloze inace, ustupiti zemljista uz primjeran odkaz novomu vlastniku, bio nebio zakupni ugovor uknjizen.

Zakupnik je, ako zakupnim ugovorom nije sto drugo ugovoreno, tada vlastan traziti od zakupodavca samo naknadu stete u pravom smislu rieci (§ 1323. o. g. z.)

§. 88. Troskove provedena razgodbenoga postupka imaju namirit ovlastenici po razmjeru sojih ovlastenictvah.

U slucaju, ako se zametnu razgodbeni izvidi na molbu stranakah, pak razgodbeno povjerenstvo izrece, da ne ima mjesta razgodbi, imaju namirit

troskove one stranke, koje su molbu podnesle.

Troskove diobe imaju nosit oni ovlastenici, kojim su dielovi od zajednickoga zemljista pojedince dodieljeni i to prema razmjerju dielovah sojih.

§. 89. Razgodbena povjerenstva vlastna su izricati proti onim, koji nepristojnim ponasanjem priece ili otegocuju uredovanje ili ne ce, da obdrzavaju privremenih odredabah, izdanih u smislu §. 83. redne kazni od 5 -100 for.

§. 90. U razgodbenom (diobnom) postupku imaju se u ostalom prema smislu i srsi shodno uporavbiti ustanove §§. 28.-61., 65.-67., zakona od 26. sibnja 1891. o komasaciji.

IV PRELAZNE USTANOVE.

§. 91. Zemljistne zajednice, koje su i prije krieposti ovoga zakona na temelju pravovaljana zakljucka, potvrdjena po do tad nadleznoj oblasti, opredielile zakupnine ili prihod od nekretninah sojih za pokrice troskovah upravne, skolske ili crkvene obcine, nece moci bez privole zemaljske vlade takove prinose uztegnuti srsi, kojoj su namienjeni.

§. 92. Zemljistne zajednice duzne su sakomu, koji se nadje u vrieme prvoga uredjenja (razgodbe) u neprepornom fakticnom uzivanju skupnih uzitakah bud kakove vrsti, dozvoljavat u dosadanjem razmjerju i nadalje izvrdivanje tih uzitnih pravah, ali samo za osobu toga uzivatelja.

Ako glede obsega toga uzitka ne ima sporazumka, ne smije se obseg taj ustanoviti preko prosjecne godisnje kucne i poljske potrebe pojedinoga takovoga fakticnoga pravouzitnika.

§. 93. Fakticnomu uzivatelju (§. 92.), kojemu je budi samomu, budi zadrugi njegovoj, budi napokon njegovim predjima na temelju posjeda selistnoga zemljista u vrieme provedene segregacije pripadalo pravno ovlastenje u zemljistnoj zajednici bivsih podanikah (§. 6.), dozna je doticna zemljistna zajednica, ako je on prigodom prvoga uredjenja (razgodbe) u podrucju zemljistne zajednice vlastnik nastanjene kuce na bud kakove vrsti zemljistu dozvoliti, da mu bude ovlastenictvo spojeno s recenimi nepokretninami (§. 15.)

Glede razmjerja takova ovlastenja (~. 14.) ima valjati nacelo, da takovu fakticnomu uzivatelju pripada sekoliko prvobitno ovlastenictvo, u koliko nije pravovaljano na inoga ovlastenika sa selistnim posjedom preneseno.

Ako je prvobitno ovlastenictvo u cielosti otudjeno, a takov ovlastenik ipak bez prigovora ostalih ovlastenikah ucestvuje u zajednici, pripada mu, izuzam slucaj§. 13., najmanji alikvotni dio, s kojim u zajednici ucestvuje koji redoviti ovlastenik.

§. 94. Ako je zemljiste zajednice tako maleno ili su prilike gospodarenja, odnosno uzivanja zajednickoga zemljista tako jednostavne, da bi suvisno bilo urediti upravu pose prema ustanovama ovoga zakona, slobodno je s privolom kralj. zemalj. vlade prema shodnosti odustati od provadjanja sih ustanovah zakona.

sakako ima biti zajamceno redovito namirivanje poreza i inih javnih teretah zemljistne zajednice.

V. KONACNE USTANOVE.

§. 95. Potanje ustanove o sastavljanju pravilnikah, prvom uredjenju zemljistnih zajednicah, poslovnom redu razgodbenih oblastih i o postupku, izdat ce zemaljska vlada naredbenim putem.

§. 96. Globe, ubrane u smislu ovoga zakona, teku u zakladu za promicanje gospodarskih srhah, utemeljenu zakonom od 25. rujna 1881. (sbornik br. 72.).

U slucaju neutjerivosti pretvara se kazan globe i to za sakih pet forintih u zatvor od 24 sata.

§. 97. Ustanove ovoga zakona ne protezu se na diobe obcinskih pasnjakah, zametnute prije krieposti ovoga zakona.

§. 98. Stavljaju se izvan krieposti si zakoni i propisi stojeci u protuslovju s ovim zakonom, narocito zakon od 7. veljace 1892, kojim se privremeno uredjuje pravo dieliti obcinske pasnjake (br. 18. sbornika od godine 1892.). . 99. Zakon ovaj stupa u kriepost danom proglasenja.

§.100. Provedba ovoga zakona povjerava se banu.

Dano u Becu dne dvadeset i petoga travnja godine hiljadu osam sto devetdeset i cetvrte.

( M. P. ) Franjo Josip v. r.

Imbro pl. Josipovich, v. r.

Dragutin grof Khuen-Hederváry v. r.