Crkva Sv. Stjepana Pape

     Crkva Sv. Stjepana, onakvu kako je danas vidimo, počela se graditi 1604. godine. Međutim, ona je građena na ostacima nekadašnje rano-srednjovjekovne crkve iz 10. ili 11. stoljeća. To vidimo iz kamenog fragmenta s ostacima pleterne ornamentike nađenog u podu sadašnje crkve koji se čuva u zbirci dominikanskog samostana. Ujedno je i jedini nalaz takve vrste na otoku Hvaru. Ova rano-srednjovjekovna bogomolja bila je i prva katedrala hvarske biskupije, od njenog osnutka 1147. pa do premještanja biskupije u grad Hvar 1278. godine. Nakon toga dolazi do zapuštanja crkve, te je ona u takvu stanju da biskup dopušta njeno rušenje, 1604. g. kako bi se započelo s gradnjom ove današnje.
     Gradnja crkve potrajala je puno stoljeće dok je njeno uređenje trajalo skoro tri stoljeća.
Na crkvi je radio velik broj graditelja, domaćih i stranih, od kojih ćemo izdvojiti Ivana Pomenića,
tvorca središnjih crkvenih vrata; mletačkog vojnog graditelja Napolionija, koji ju je dovršio, te Marka Foretića ml.
     Što se tiče unutrašnjosti same crkve središnje mjesto zauzima glavni oltar koji je djelo radionice Tremignonovih iz 1702. g., sa svetohraništem kao poklonom vlastelina Nikole Dujmičića iz 1745. g. Oltarna pala je rad slikara Antonia Zuccara iz 1864 g. i prikazuje Gospu sa Sv. Stjepanom, kojemu je crkva i posvećena, te Sv. Ciprijana. Oltar Sv. Ante s palom istoimenog sveca u kapeli južnog broda podigao je Nikola Dujmičić u prvoj četvrtini 18.stoljeća. U ovoj kapeli nalazi se barokna pala čiji je autor Bartolomeo Veronese.
Posred južne lađe je oltar iz 19. st. na kojemu je pala s likovima Sv. Lucije te svetih Kuzme i Damjana. Odmah s desne strane ovog oltara je poznati triptih mletačkog slikara Francesca de Santacrocea, s likovima Gospe, Sv. Ivana Krstitelja te Sv. Jeronima. Na dnu crkve je kamena krstionica s godinom 1592. g. iz stare župne crkve. O baroknom oltaru posred sjevernog broda crkve brinula se bratovština Duše čistilišta. Na oltaru je kvalitetna slika koja je nažalost dobrim djelom zaklonjena velikim mramornim relikvijarom.
S obje strane oltara su ophodna znamenja nekadašnjih bratovština, a ponad sjevernih vrata je raskošna ikona Sv. Spiridiona. Oltar Sv. Križa je barokni žrtvenik od crna mramora prenesen iz crkve Sv. Nikole 1822. g. i smješten u dnu sjevernog broda. Građevina koja nadvisuje samu crkvu ali istodobno s njom čini skladnu cjelinu je zvonik smješten na trgu pred crkvom iz 18. st. Građen je na mjestu, kako sam natpis kaže, gdje su nekada bili sjeverna vrata Farosa i to od kamenja uzetog s grčkih bedema koji su vidljivi u njegovim temeljima. Radi se o bedemu i gradskim vratima iz vremena kasne antike kad je došlo do sužavanja grada. Zasigurno će novu spoznaju o crkvi dati arheološka iskapanja unutar same crkve, koja će biti nužno poduzeti prilikom njene, nadajmo se skore i temeljite obnove.

Župa