Jedan dio naše baštine svakako se odnosi na sakralnu arhitekturu, odnosno u ovom slučaju, starogrojske crikve. Njih je u samoj gradskoj jezgri čak sedam i dio su ovog rada. Cilj mi je prikazati njihovu bogatu prošlost, inventar ali duh i vjeru tih ljudi koji su dali podizati te crkve kako bi povijest župe bila što cjelovitije prikazana.      U srednjem vijeku grad je bio sjedište novoosnovane Hvarske biskupije. Od te 1147. g. pa do 1278. bio je i upravno, gospodarsko i crkveno središte otoka. Tek će odlukom mletačkih vlasti sva uprava iz Starog Hvara biti prenesena u Lesinu, odnosno Novi Hvar na zapadnom djelu otoka.      Skoro putopisno obilazeći svaku crkvu posebno započinjemo priču o povijesti župe Starog Grada, velikoj crkvenoj prošlost, brojnosti crkava ali i njihovoj bogatoj opremljenosti. Sakralna baština je nešto što smo svi mi dužni sačuvati jer je ona dio našeg povijesnog i kulturnog identiteta.      Ovoj župi pripada naravno i crkva Sv. Nikole (o njoj je već pisano pa je ovdje samo spomenuta).

Crkva Sv. Stjepana Pape Starokršcanski kompleks dvojnih crkava Sv. Marije i Sv. Ivana      Dominikanski samostan i crkva Sv. Petra Crkva Sv. Roka Crkva Sv. Lucije Crkva Sv. Jerolima

 

Položaj - Povijest